6 činjenica koje bi svako trebao znati o ekonomiji

Ekonomija je suviše važna da bi se prepustila profesionalnim ekonomistima. Mnogo se ekonomskih pojmova koristi, ali je ponekad dobro vratiti se osnovama. Ovo su činjenice koje bi svako trebao znati o ekonomiji.

  1. Novac stvaraju privatne banke, a ne država.

Suprotno učestalom mišljenju, novac unutar ekonomije se stvara kreditima poslovnih banaka i to na način da se potpisivanjem ugovora o kreditu stvara depozit na računu klijenta banke. Kada je riječ o novcu, većina ljudi u glavi ima novčanice i kovanice koje država stvara putem centralne banke. Međutim, količina novca koja nastane na taj način je zanemariva u odnosu na količinu novca koja cirkulira u obliku elektronskog zapisa na računima klijenata banaka. Kada se govori o bankama, najčešće se smatra da banke novom klijentu koji želi kredit posuđuju štednju nekog drugog klijenta i da ostvaruju profit naplaćujući višu kamatu dužnicima nego što daju štedišama. No, to bi onda značilo da je za ekonomiju dobro da što veći broj ljudi štedi jer bi na taj način banke imale više novca za posuđivanje.

  1. Profit privatnog sektora dolazi od deficita budžeta.

Sve kreće od osnovnog računovodstvenog identiteta dva (tri) deficita čiji se izvod može naći u svakom udžbeniku iz makroekonomije. Identitet se dobija iz definicije BDP-a i glasi ovako:

(S – I) = (G – T) + (X – M)

*U jednadžbi su: S – štednja, I – investicije, G – javna potrošnja, T – porezi, X – izvoz, M – uvoz.

  1. Privatno zaduživanje je pokretač razvoja u kapitalizmu.

Kapitalistička ekonomija nije statična, potrebno je stalno dodavati nove količine finansijske likvidnosti kako bi se mogla stvarati nova vrijednost. Nova finansijska likvidnost koja stvara novu vrijednost unutar ekonomije dolazi samo na tri načina: privatnim zaduživanjem, deficitom budžeta (koji se isto finansira zaduživanjem) i stranim investicijama (tu su uključeni i turisti koji troše devize tokom turističke sezone). Privatno zaduživanje je u kapitalizmu pokretač ekonomskog razvoja, međutim problem je što se relativno brzo dođe do situacije u kojoj je nivo duga viši od nivoa dohotka.

  1. Primarna emisija novca ne uzrokuje nužno inflaciju.

Kada je riječ o primarnoj emisiji novca, ona se najčešće povezuje sa printanjem novca i hiperinflacijom u smislu da je svaka emisija novca putem centralne banke inflatorna, iako danas više nema smisla govoriti o printanju novca budući da je većina novca u obliku elektronskog zapisa. O toku novca danas je prikladnije razmišljati kao o semaforu za bodovanje rezultata. Svaka novčana transakcija mora sadržavati dva upisa. Ukoliko izvršavate novčanu uplatu, jedan upis je smanjivanje stanja na Vašem računu za određeni iznos, a drugi upis je povećavanje stanja na tuđem računu za taj isti iznos. Svaki suficit je nečiji deficit.

  1. Centralna banka ne kontroliše količinu novčane mase u ekonomiji.

Količina novčane mase unutar ekonomije ovisi isključivo o potražnji za kreditima te procjeni rizika i volji banaka da plasiraju kredite. Monetarnu politiku sprovodi centralna banka i to isključivo kontroliranjem kamatnih stopa. Kao što stanovništvo ima svoje račune u poslovnim bankama tako i svaka od poslovnih banaka ima svoj račun u centralnoj banci. U periodu normalne ekonomske aktivnosti sprovođenje monetarne politike izgleda ovako: ukoliko se ekonomija ‘pregrijava’, tj. dolazi do prevelike ekonomske aktivnosti koja bi mogla utjecati na stabilnost cijena, centralna banka diže kamatne stope smanjivanjem ponude novca kako bi se smanjila ekonomska aktivnost. Smanjivanje ponude novca odvija se na nivou finansijskih tržišta novca kojima stanovništvo i preduzeća nemaju pristup.

  1. Primarna uloga poreza nije finansiranje javne potrošnje.

Kada je riječ o porezima, najčešće se smatra da je jedina uloga poreza da finansira javnu potrošnju. Država prikuplja novac tako što ga porezima uzima od privatnog sektora, a prikupljeni novac se potom koristi za javnu potrošnju. Ukoliko je iznos prikupljenog poreza veći od državne potrošnje, državni budžet je ostvario suficit, a, ukoliko je manji, ostvario je deficit i država mora izdati obveznice kako bi nadoknadila manjak sredstava u budžetu. Primarna uloga poreza je da osigura potražnju za nacionalnom valutom.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s