Neusklađenost obrazovanja sa tržištem rada od mladih pravi socijalne slučajeve

U obrazovnom sistemu pristuni su smjerovi i škole za koje već sada znamo da ljudi koji ih završe neće moći da se zaposle sljedećih 40 godina. Čini mi se da na ovaj način čuvamo posao nekolicini na fakultetima i školama a proizvodimo socijalu koja neće imati gdje da radi.

Kako god nazovemo reformske procese oni moraju biti reforma u suštini a ne zamazivanje očiju mladim ljudima i populaciji u BiH uopšte, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba, izvršni direktor Omladinskog komunikativnog centra Banjaluka, Saša Marković.

VIJESTI.BA : Kroz Vaš angažman u Omladinskom komunikativnom centru Banjaluka i projekte na kojima radite do kakvih ste zaključaka došli kada je u pitanju usklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini generalno?
 
MARKOVIĆ: Obrazovni sistem u BiH je veoma neusklađen sa potrebama tržišta rada i Omladinski komunikativni centar radi  kroz mrežu “Akademac “( to  je neformalna mreža satavljena od šezdesetak uticajnih ljudi iz obrazovanja i tržišta rada) je identifikovao probleme i pokušava sa uticajnim ljudima iz sektora obrazovanja i tržišta rada da radi na rješavanju tih problema.

Neki od problema su loša praksa i nedostatak iste te je jako važno raditi na tome da praksa postane obavezna, kvalitetna i da studenti izlaze kompetentni i konkurentni na tržište rada. Takođe prisutni su smjerovi i srednje škole za koje već sada znamo da ljudi koji ih završe neće moći da se zaposle sledećih 40 godina. Ukoliko ovako nastavimo obrazovanje uopšte će postati svrha samo sebi te smatram da ce dovesti do urušavanja BiH upotpunosti. Po meni obrazovanje predstavlja stub društva i ukoliko imamo loše obrazovanje i obrazovni sistem ne možemo očekivati bilo kakav uspjeh u nasem društvu.

VIJESTI.BA: Koje značajnije promjene donosi omladinska politika u tome smjeru?

MARKOVIĆ: Omladinska politika je napravljena veoma dobro i uključila je kroz proces izrade više od 3000 ljudi u RS. Prije svega rekao bih da je to ključno za izradu jednog kvalitetnog dokumenta. Zaslužni za ovakav pristup su imali prije svih Ministarstvo porodice omladine i sporta i Omladinski savjet RS. Naša uloga je bila tehnička podrška i mislim da smo sa ostalim kolegama cijeli proces uradili veoma dobro. Rad na zapošljivosti mladih, slobodno vremenu, aktivizmu i podršci izvrsnosti su samo neke od tema i ciljeva kojima cemo se svi zajedno baviti u narednih 5 godina. Pojam izvrsnost se po prvi put pojavljuje i mislim da predstavlja osnovu kako prepoznati talenat kod mladih i kako sistemski podržati mlade da ostvare vrhunske rezultate i povuku BiH naprijed na najbolji moguci nacin.

VIJESTI.BA: Koliko i u kojoj reformski procesi odnosno “reformske agende” koje su usvojene na svim nivoima vlasti obraćaju pažnju na dosadašnji problem neusklađenosti tržišta rada i obrazovnog sistema.  Poznato je od ranije da u BiH istovremeno imamo hiperprodukciju nekih kadrova dok s druge strane neka zanimanja su deficitarna. Odnosno u kojoj mjeri provođenje principa Reformske agende može doprinijeti da na tome polju.
 
MARKOVIĆ: Ovakvo obrazovanje u BiH nece doprinijeti razvoju BiH. Hiperprodukcija kadra je posledica nespremnosti aktera u obrazovnom sistemu da neke fakultete i srednje škole zamjene sa onim potrebnim tržištu rada. Čini mi se da na ovaj način čuvamo posao nekolicini na fakultetima i školama a proizvodimo socijalu koja nece imati gdje da radi. Takodje pored kvantitativnog problema imamo i ogroman problem u kvalitetu samog obrazovnog sistema.

Zamislite kakav nam je kvalitet obrazovanja kada mladi izađu iz srednjih skola onda plaćaju dodatno kurseve da bi naučili ono sto su učili u skoli. Besmisleno i nedopustivo! Kako god nazovemo reformske procese oni moraju biti reforma u suštini a ne zamazivanje očiju mladim ljudima i populaciji u BiH uopšte.

VIJESTI.BA: Proces približavanja EU ali i samo članstvo u EU prije ili kasnije dovesti će do otvaranja bh tržišta prema zemelja EU. Vidjeli smo na slučaju poljoprivrednika u kakvom se, reći ću nezgodnom položaju mogu naći naši proizvođači zbog nekonkurentnosti. U tome kontekstu, kada jednom BiH uđe u EU, koje će prednosti to imati po mlade ljude. S jedne strane tržište rada im se otvara dok s druge strane postavlja se pitanje hoćemo li biti u situaciji da izgubimo i najkvalitetniju radnu snagu.

MARKOVIĆ: To će se sigurno desiti. To moramo shvatiti sto prije i krenuti izazovima u susret. Napraviti najbolja rješenja da mladi uče, da se obrazuju i dati priliku najboljim da rade posao. Rezultati su jedino mjerljivo i to je ono što trebamo gledati. Kada rad bude vrednovan, plaćen i bude omogućeno stimulativno napredovanje mladi ljudi će ostati i raditi ovdje.

Razgovarao: Nihad Hebibović

Biznis.ba / Vijesti.ba

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s