Često čujemo da je u fazi implementacije unapređenje poduzetničkih zona, no šta to zaista podrazumijeva i koje su zone u procesu realizacije?
Poslovna zona predstavlja prostor za odvijanje različitih poslovnih djelatnosti kojom upravlja specijalni tim profesionalaca ili neka organizacija. Svojim korisnicima poslovna zona nudi određene benefite koji mogu biti iskazani kroz povoljnije rente ili najamnine, odloženo plaćanje, benefite u poreskoj politici, lakši pristup venture-kapitalu, organizovani marketinški nastup, pomoć u izvozu i dr.
Lokalna samouprava ili regionalne vlade mogu organizirati poslovnu zonu putem različitih organizacija.
U osnovi, opća podjela poduzetničkih zona je na:
- zanatske,
- industrijske,
- poduzetničko-industrijske,
- poduzetničko-zanatske,
- uslužne,
- poljoprivredne,
- turističke,
- tehnološke,
- razvojne.
Da bi neka lokalna zajednica uspješno razvijala poslovne zone mora ispuniti određene preduslove za osnivanje i razvoj poduzetničkih zona:
- Zona mora biti predviđena prostorno planskim dokumentom;
- Ulaganja u osnivanje i razvoj zone trebaju se zasnovati na objektivnim potrebama poduzetništva (ispitivanje interesa poduzetnika sa područja općine, regije i inostranstva koji mogu biti potencijalni ulagači);
- Izgradnja saobraćajne i komunalne infrastrukture prilagođene projektnim rješenjima;
- Uređeno pitanje vlasništva zemljišta i zemljišno-knjižnog stanja;
- Utvrđivanje modela ustupanja zemljišta investitorima (u obliku koncesije ili trajna prodaja) i
- Mogućnost eventualnog proširenja poduzetničkih zona i sl.
Finansiranje osnivanja i razvoja poduzetničkih zona trebaju da vode općina, grad ili viši nivoi vlasti putem svojih specijalizovanih organizacija koristeći vlastita budžetska i donatorska sredstva za: izradu projektne i druge dokumentacije za zonu, otkup zemljišta za formiranje zone, uređenje zemljišta i okoliša, uređenje infrastrukture i opremanja zone kao i izrada promotivnih materijala za zonu.
Za 2016. godinu donesena je grant-shema „Unapređenje poduzetničkih zona u Federaciji BiH“ za 10 jedinica lokalne samouprave, i to: Orašje, Zavidovići, Tešanj, Gračanica, Novi Travnik, Vitez, Stolac, Jablanica, Kiseljak i Kreševo.
U ovim lokalnim zajednicama do kraja 2016. godine trebali bi da se realizuju projekti koji će doprinijeti povećanju stope zaposlenosti. Kako će poslovna zona funkcionisati i koliko će biti uspješna zavisi u velikoj mjeri o nosiocu uspostave zone. Iz budžeta Federacije BiH za unapređenje poslovnih zona za tekuću godinu izdvojeno je 4.944.000,00 KM. Koliko će se ova sredstva efikasno uložiti u obnovu i razvoj – ostaje da vidimo.
Ne treba zaboraviti činjenicu da su izbori u oktobru, tako da je moguće očekivati da se polovina posla zaista i uradi, a druga polovina vjerovatno za slijedeće izbore. No, možda nas politički lideri iznenade, pa završe posao u roku.
//poslovnisvijet
Poslovni Saradnik 